MENU

Zev Asher, RAT ART: Projekcija dokumentarca o nezavisnoj kulturnoj sceni Hrvatske tijekom ratnih 90-ih

RAT ART: Projekcija dokumentarca o nezavisnoj kulturnoj sceni Hrvatske tijekom ratnih 90-ih

8.4.2019. u 19:00 @ MMSU, Rijeka

 

Kao dio pretprograma Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, u ponedjeljak 8. 4. u 19 sati u MMSU-u bit će prikazan dokumentarni film o nezavisnoj kulturnoj sceni Hrvatske tijekom ratnih 90-ih, RAT ART – Hrvatski neovisni umjetnici (RAT ART – Croatian Independents) kanadskog redatelja Zeva Ashera.

Projekcija je dio velikog istraživačkog, nakladničkog i izložbenog projekta o kulturno-umjetničkim zbivanjima na području nekadašnje istočne Europe 90-ih koji će, pod nazivom Devedesete: Ožiljci, vrhunac imati u izložbi u riječkom MMSU tijekom 2020. Polazeći od današnje perspektive, 25 godina nakon što su se dogodile najveće političke, društvene, ekonomske i tehnološke promjene našeg vremena te od činjenice da svijet umjetnosti 90-ih godina na ovim prostorima nije nikada stvarno dokumentiran, izložba će se osvrnuti na kulturno-umjetničke snage koje su pred četvrt stoljeća stajale iza tih promjena i na njihove šire rezonance koje osjećamo i danas. Nositelj je projekta Institut za suvremenu umjetnost Zagreb a partneri su Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci i Rijeka 2020 d.o.o.

Ovim riječkim događanjem nastavlja se s nedavno u Zagrebu započetom serijom manjih programa posvećenih 90-ima koji će se u Rijeci i Zagrebu odvijati tijekom čitave 2019. Prvi je program u seriji navedeni dokumentarac RAT ART glazbenika i filmaša Zeva Ashera koji je tijekom 1994. i 1995. u nekoliko navrata posjetio Hrvatsku kada je prvenstveno kao glazbenik, putujući zemljom, dokumentirao i intervjuirao umjetnike s kojima se susreo, s naglaskom na njihovu poziciju u kontekstu društva u ratu. U filmu se pojavljuju razni akteri tadašnje kulturne scene, poput glazbenika Massima Savića, Zorana Prodanovića Prlje i Leta 3, Severine, Tonija Cetinskog, Alke Vujice, Satana Panonskog ili Davora Gobca, vizualnih umjetnika i performera Vladimira Dodiga Trokuta, Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Vlaste Delimar, Borisa Demura, Mirjane Vodopije, članova Labin Art Expressa ili Ivana Faktora, redatelja glazbenih spotova Radislava Jovanova Gonze, grafičkih dizajnera Božesačuvaj / Albina Uršića i Borisa Kuka, fotografa Pave Urbana, likovnog kritičara Mladena Lučića, stripaša Dubravka Matakovića…

Film je dovršen 1997. u neovisnoj koprodukciji Zeva Ashera i Sanje Živković (Box Trot Film). Iako je dosad već prikazivan u Kanadi, SAD-u  te u Zagrebu, u klubu Mama 2002. u organizaciji Instituta za suvremenu umjetnost, novo mu čitanje u 2019. omogućuje odmak od 20-ak godina. Kakvo je ono i koja dodatna pitanja otvara, na riječkoj će projekciji kroz uvod te kroz razgovor nakon projekcije dati predsjednica Instituta za suvremenu umjetnost Janka Vukmir, ujedno i kustosica izložbe Devedesete: Ožiljci, zatim Darko Šimičić  iz Instituta Tomislav Gotovac te povjesničarka umjetnosti, kritičarka, kustosica i bivša zaposlenica Instituta za suvremenu umjetnost Jadranka Vinterhalter.

Institut za suvremenu umjetnost i sam je nastao u 90-ima; od 1993. djelovao je kao Soros Centar za suvremenu umjetnost (SCCA – Zagreb) Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska, da bi 1998. postao udruga građana i organizacija s jedinstvenim institucijskim i programskim djelovanjem. Odonda je kontinuirano prisutan na lokalnoj i međunarodnoj sceni, kroz aktivnosti prikupljanja dokumentacije, istraživačkog rada na području suvremene umjetnosti, obrazovnih programa, programa za mlade umjetnike poput Nagrade Radoslav Putar, rezidencijalnih programa za hrvatske umjetnike u inozemstvu, nakladništva, izlagačkog programa te ostalih aktivnosti koje za cilj imaju podizanja kvalitete prezentacije suvremene umjetnosti.

Recenzija filma:

Fascinantni kolažirani dokumentarac Zeva Ashera rat art: Hrvatski neovisni umjetnici fokusira se na umjetnike koji rade u Hrvatskoj, na narod koji je devastiran ratom u bivšoj Jugoslaviji. …Mnogi od tih umjetnika, koji su radili u glavnom gradu Zagrebu, bili su relativno udaljeni od ratne zone, dok su se drugi borili na prvoj liniji (legendarna punk ikona Satan Panonski prijavio se u vojsku da bi mogao ukrasti tenk) ali svi su bili jednako svjesni utjecaja rata na njihove identitete. Raspon umjetničkog izričaja u RAT ART-u je impresivan: u filmu se pojavljuju likovni umjetnici, glazbenici, modni dizajneri, umjetnici performansa, rock video redatelji, stripaši, fotografi, filmaši i mnogi drugi. Iako među tim pojedincima postoje ogromne razlike, mnogi od njih dijele osjećaj da je, kako jedan od njih to kaže, „vrijeme stalo, a civilizacija nema šanse za napredak“. Poslijeratna Hrvatska obiluje ironijskim scenama poput putovanja automobilom uz „Autocestu bratstva i jedinstva“ i izjave jednog umjetnika da je „najvažnija stvar u ovoj ratnoj situaciji bila odlučiti se i izabrati najudobnije mjesto za umiranje. RAT ART-om je Zev Asher razvio prepoznatljiv stil; njegov pažljiv, oštrovidan rad s kamerama i brza, inteligentna montaža daju subjektima dokumentarca dimenziju trenutne prisutnosti i snažnog osjećaja nužde.

CINEMATHEQUE ONTARIO

O autoru:
ZEV ASHER (1963. – 2013.) bio je eksperimentalni glazbenik i autor dokumentarnih filmova, iz Montreala u Kanadi. Sam ili s drugim glazbenicima svirao je u noise bendovima Nimrod, Roughage, Zev Asher, Bustmonster, Flying Testicle, The Sleazy Listeners i Starlet Fever. S dvadeset godina napušta školovanje i odlazi živjeti u Japan gdje se također pridružio noise sceni, iz čega je kasnih 80-ih proizašao i njegov alter-ego, „Roughage“. Kao Roughage nastupa u Japanu, Sjevernoj Americi i Europi, pa tako i u Hrvatskoj i regiji, u više navrata.

Devedesetih se kao artist in residence vraća u Kanadu. Nakon što mu je 2003. godine dijagnosticirana leukemija, seli u Kinu i snima film Subcultural Revolution: Shanghai o noise grupi Torturing Nurse. Uslijed bolesti, vraća se u Kanadu i započinje rad na dokumentarnom filmu Zev Asher: GWH, kojega nije dovršio.