|
Knjiga umjetnika, 2014.
ISBN 978-953-8027
24 stranice, c/b, / 16 x 16 cm
Dvojezično hrvatski/engleski, meki uvez
Nakladnik: Institut za suvremenu umjetnost , Zagreb
Urednica: Janka Vukmir
Grafičko oblikovanje: Igor Kuduz – D72
Naklada 200, šivano
Slikovnica redefinira klasičnu dječju slikovnicu kroz grafički dizajn i tipografiju. Hrvatske riječi za životinje i njihove dijakritičke znakove pretvaraju se u odgovarajuće grafičke crteže “ptica, pas, mačka, kuka, krava, kokoš i pijetao”. Crtajući odnos jezika i slike, ručno šivana crno-bijela slikovnica obnavlja odnos jezika i slike pomoću pisma kao umjetničkog medija. Stilski elementi poput slova za obrub i dizajnirana tipografija ogućuju knjizi da nadiđe dječju prirodu i postane spoj grafičkog dizajna za djecu i odrasle.
Publikacija odražava ideje i koncepte Josipa Stošića,
poznatog hrvatskog autora konkretne poezije i značajne figure
hrvatske konceptualne umjetnosti čije nasljeđe tek treba istražiti ireinterpretirati.
Slikovnicaredefinira klasičnu dječju slikovnicu kroz grafički dizajn i tipografiju. Hrvatske riječi za životinje i njihove dijakritičke znakove pretvaraju se u odgovarajuće grafičke crteže “ptica, pas, mačka, kuka, krava, kokoš i pijetao”. Crtajući odnos jezika i slike, ručno šivana crno-bijela slikovnica obnavlja odnos jezika i slike pomoću pisma kao umjetničkog medija. Stilski elementi poput slova za obrub i dizajnirana tipografija omogućuju knjizi da nadiđe dječju prirodu i postane spoj grafičkog dizajna za djecu i odrasle.
Publikacija odražava ideje i koncepte Josipa Stošića, poznatog hrvatskog autora konkretne poezije i značajne figure hrvatske konceptualne umjetnosti čije nasljeđe tek treba istražiti i reinterpretirati.
Josip Stošić(1935. – 2009.) je širokoj javnosti poznat kao povjesničar umjetnosti koji je svojim dostignućima i svojom osobnošću obilježio Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu u kojem je radio gotovo od njegovog osnutka, pa sve do svojeg umirovljenja 2000.
Istodobno njegova je umjetnička karijera, premda još nedovoljno istražena i nedovoljno objavljena, prerasla u gotovo kultni opus hrvatske suvremene umjetnosti, makar među onima koji su njegov rad poznavali i pratili.
Možda je javnosti najpoznatiji njegov doprinos literarnoj umjetnosti, zbog 1951. godine, u vlastitoj nakladi objavljene knjige „Đerdan“, koja je netom po objavljivanju bila cenzurirana i zabranjena, i koja je Stošića možda kasnije udaljila od svijeta poezije, ali nikada od svijeta riječi, gradbenog i dominantnog elementa svih njegovih likovnih radova. Tom kultnom knjigom Stošić, uz Radovana Ivšića, Boru Pavlovića i Ivana Slamniga uveo konkretnu poeziju u našu umjetnost, o čemu su najviše pisali Zvonimir Mrkonjić, Goran Rem, i niz drugih autora. U filmskom segmentu svojeg opusa surađivao je s Darkom Schneiderom kao scenarist na dva filma tijekom 70- godina 20. stoljeća, a izveo je i planirao filmske animacije s Ladislavom Galetom.
U likovnom opusu, koji je zapravo najdugotrajniji, i unutar kojega je bio predstavljen na nizu skupnih i međunarodnih izložbi te nekoliko samostalnih u Hrvatskoj, surađivao je s nizom hrvatskih umjetnika i kustosa: Borisom Bućanom, Zdravkom Tišljarom, Vladimirom Gudcem, Ladislavom Galetom, Goranom Trbuljakom, Radoslavom Putarom, Davorom Matičevićem, Richardom Demarcom…