od 28. veljače do 8. travnja 2025. godine
Đorđe Jandrić
Kodikamo hrpa 

Đorđe Jandrić, crtež iz ciklusa Kodikamo hrpa, 2024. (fotografija Darko Bavoljak, ljubaznošću Instituta za suvremenu umjetnost, Zagreb)

Trieste Contemporanea sa zadovoljstvom predstavlja, u koprodukciji s Institutom za suvremenu umjetnost iz Zagreba, izložbu Đorđa Jandrića Kodikamo hrpa, projekt koji istražuje granicu između fizičke i digitalne umjetnosti.

Izložba je organizirana u sklopu „Dijaloga s umjetnošću srednje i istočne Europe 2025.“ uz doprinos Regije Friuli Venezia Giulia (i pod zajedničkim brendom Io Sono Friuli Venezia Giulia) i uz suradnju Studija Tommaseo.

Svečano otvorenje zakazano je za petak, 28. veljače u 18 sati u Via del Monte 2/1 uz nazočnost hrvatskog umjetnika i kustosice izložbe Janke Vukmir koja će u kratkom razgovoru upoznati javnost s Jandrićevim umjetničkim svijetom.

Jandrić u Trstu predstavlja dvije serije radova olovkom na papiru, u kojima su “hrpe”, brojevi i QR kodovi iscrtani grafitom s minucioznom preciznošću. Ovo su crteži koji potvrđuju i ponavljaju važnost ručnog rada. Za treću skupinu crteža koji su dio izložbe, “u početku nitko uopće ne zna da postoji…”, piše Janka Vukmir.
Prijedlog izložbe, zapravo Jandrić, predstavljen u ISU-u u Zagrebu prošlog travnja, zahtijeva od javnosti interakciju i skeniranje QR kodova koji vode do ove treće serije radova skrivenih u digitalnom svijetu koji se tako otkrivaju izvan dvodimenzionalne ravnine crteža.

„Ali što su zapravo te Jandrićeve gomile? – nastavlja kustosica – U njegovoj profesionalnoj biografiji stoji da je studirao arhitekturu, napustio ju je u korist studija kiparstva, ali niti jednom u svom radu nije napustio osnovne principe prostornog promišljanja. Zanimaju ga brojevi, crtež, geometrija, prostor, volumen, koncept, analiza i kontekst, u osnovi temelj za planiranje. Kada je predstavio ideju hrpe. U svom radu, prije tridesetak godina, zapravo je odraz stava da je hrpa od bilo kojeg materijala potencijalna skulptura i da skulptura može biti izrađena od bilo kojeg materijala i medija jer, osim trodimenzionalnosti, svoj volumen postiže ne samo kroz materijalnost forme nego i kroz akumulaciju zamišljenog sadržaja.Za Jandrića je gotovo sve hrpa i svaka je hrpa skulptura kiparstva, rekao je u razgovoru tijekom priprema za svoju izložbu u Institutu za suvremenu umjetnost. Ove gomile crteža također treba shvatiti na ovaj način, kao dekonstruirane skulpture, podijeljene u sekvence dvodimenzionalnih crteža, ravnina.”

Jandrić stoga poziva javnost na preispitivanje koncepta “hrpe” koja u umjetničinom radu nadilazi svoju čisto materijalnu dimenziju i postaje simbol kontinuiranog procesa akumulacije i transformacije, kako materijalne tako i konceptualne. Te gomile, priča nam Vukmir, na crtežima poprimaju simboličan oblik trokuta i kruga upisanog u kvadrat, oblika koji čine gotovo euklidski princip analize strukture, prostora i promjena.

U kodificiranom činu otvaranja digitalnog prostora u kojem boravi treća skupina radova, dodaju se novi odnosi i ta daljnja akumulacija otvara pitanja o ulozi sudjelovanja promatrača i evoluciji percepcije umjetnosti u hibridnom suvremenom vizualnom kontekstu.

Izložbu je moguće razgledati do 8. travnja 2025. (Studio Tommaseo, via del Monte 2/1; radno vrijeme od utorka do petka od 17 do 20 sati, ulaz slobodan).

Đorđe Jandrić (Zadar, 1956.) studirao je arhitekturu na Sveučilištu u Zagrebu 1975., ali je studij prekinuo 1978. kako bi upisao Akademiju likovnih umjetnosti i studirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Diplomirao 1985 (J. Biffel, J. Poljan). Na 13. Zagrebačkom salonu mladih počeo je izlagati 1981. Od 1992. do 1994. bio je umjetnički direktor časopisa «Kinoteka». 2005. predstavljao je Hrvatsku na izložbi Statue and Object u Bratislavi i 2008. na izložbi Europart u Ženevi. Od 2007. do 2022. predaje na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Živi i radi u Zagrebu, a do sada je održao preko trideset samostalnih izložbi i sudjelovao na osamdesetak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. U svom permanentnom istraživanju pojma kiparstva izražava se u gotovo svim vizualnim medijima (kiparstvo, slika, crtež, performans, video, film).