Nagrada Radoslav Putar 2026. – Izabrani su Finalisti!

 

U Institutu za suvremenu umjetnost, ove je godine bio raspisan 25. natječaj za godišnju nagradu za umjetnike do 40 godina starosti, Nagradu Radoslav Putar. U prvom krugu natjecanja izabrani su ovogodišnji finalisti: 

 

Finalsti Nagrade Radoslav Putar 2026.:

DINA GLIGO, Zagreb (1986.)

IVAN GUNDIĆ, Koprivnica (1993.)

NIKOLINA KUZMIĆ, Split (1994.)

KRISTIJAN POPOVIĆ, Brdovec (1998.)

 

 

Žiri Nagrade Radoslav Putar 2026 radio je u sastavu:

Vladimir Novak
umjetnik, Zagreb, dobitnik Nagrade Radoslav Putar 2025.
Petra Dolanjski Harni
kustosica, voditeljica Galerije Prozori, Zagreb, poziv za kustose do 40 godina starosti, Zagreb
Sabina Oroshi
kustosica, Museo Lapidarium, Novigrad /Cittanova, poziv za kustose do 40 godina starosti
Darko Šimičić
voditelj Instituta Tomslav Gotovac, Zagreb
Maria Vassileva
kustosica, Voditeljica Nagrade BAZA, Sofia, Bugarska 

 

 

Proglašenje dobitnika / dobitnice održat će se u Salonu Galć u Splitu, u organizaciji HULU-Split, u petak, 12. lipnja 2026. u 20:00 sati, uz otvorenje izložbe Finalista 2026.

 

Više o Finalistima

DINA GLIGO (1986.)

Diplomirala malu plastiku i medaljerstvo (MFA) pri ALU Zg 2012. Aktivno (su)djeluje u području suvremenih transmedijskih umjetničkih praksi; inicira i izlaže u području vizualne, digitalne, internetske umjetnosti.

Od 2014. suosnivačica i umjetnička voditeljica umjetničke organizacije Format C, organizacije s fokusom na umjetničkom istraživanju, eksperimentalnoj medijskoj umjetnosti i suradničkom stvaralaštvu. Kontinuirano organizira Inquiry Inc. produkcijski program digitalne umjetnosti (od 2016.), /’fu:bar/ festival glitch umjetnosti (pokrenut 2015.), mrežni umjetnički projekt Pivilion (od 2016.) i mnoge druge.

 

Njezina umjetnička praksa fokusirana je na rad sa digitalnim sustavima i infrastrukturama kao prostorima stvaranja, komunikacije i zajedničkog djelovanja. Od 2015. kroz dugotrajni projekt Pivilion razvija procese koji ispituju kako najnovije tehnologije mogu podržati djelovanje i okupljanje privremenih zajednica oko otvorenih, distribuiranih i varijabilnih medija. (U suradnji s Vedranom Gligom.) U središtu njezinog interesa nisu objekti, nego protokoli i načini na koji se informacije, stvaralaštvo i autorstvo kreću kroz sustav umjetničke produkcije.

 

IVAN GUNDIĆ (1993.)

Završio je prijediplomski studij na Fakultetu političkih znanosti te diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je dviju Rektorovih nagrada i Dekanove nagrade za diplomski rad. Dobitnik je više priznanja, uključujući nagradu na Međunarodnom studentskom bijenalu, nagradu Muzeja likovnih umjetnosti u sklopu 36. Salona mladih HDLU-a, Grand Prix Sarajevo Photography Festivala, te nagradu Ex Aequo na 29. Slavonskom bijenalu.

 

Njegova umjetnička praksa temelji se na mediju fotografije, ali ga rijetko koristi u klasičnom obliku. Uz fotografiju, koristi i druge medije poput zvuka, videa i performansa. U fokusu njegova interesa nalaze se teme memorije, jezika, društva i identiteta, s posebnim naglaskom na istraživanje odnosa između ljudi i slika, kako u osobnom i intimnom, tako i u širem društvenom kontekstu. Uz umjetnički rad, aktivno se bavi i edukacijom. Od 2021. godine djeluje kao umjetnik-mentor i predavač u sklopu škole suvremene fotografije Drugi kadar.

 

NIKOLINA KUZMIĆ (1984.)

Studirala je na Umjetničkoj akademiji Split, preddiplomski studij, završila 2016. godine u klasi prof. Deana Jokanovića Toumina. Diplomirala je na Umjetničkoj akademiji Split, diplomski studij; diplomirala 2019. godine u klasi prof. Nine Ivančić. Pohađala je Art, Science and Health Master of ArtsOnline Pilot Course, 2022. Bila je finalistica Nagrade Radoslav Putar 2024. godne.

Njezin se rad temelji na igranju s klasičnim muzejskim prezentacijama, a jedan od aspekata koji je intrigira je prostor koji se odnosi na razne hetorotopije, bilo da je riječ o arhivama, muzejima, grobljima, kao i bolnicama te osobnim zbirkama. Drugi element koji označava njezino umjetničko stvaralaštvo jest živo fizičko tijelo, odnosno organizam u svojoj materiji – meso, geni, kosti i koža.

 

KRISTIJAN POPOVIĆ (1998.)

Diplomirao je na ALU-u 2025. godine u klasi doc. art. Predraga Pavića. Boravio je 2023./2024. na Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti u Antwerpenu. Od 2018. aktivno djeluje na području kazališne i filmske scenografije. Izlagao je na brojnim skupnim izložbama i tri samostalne izložbe. Dobitnik je Rektorove nagrade (2021./2022.), 3. nagrade za mlade umjetnike Ivan Kožarić MSU-a u Zagrebu (2022.), 1. nagrade na natječaju Starter Prize na Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti u Antwerpenu (2023.) te pohvale Summa cum laude ALU u Zagrebu 2024.

 

Sklon je istraživanju društvenih pitanja i situacija koje se pojavljuju unutar specifičnog konteksta mjesta u kojem boravi. Radi konceptualno, često koristeći performans, skulpturu, umjetničke knjige i instalacije. Često se koristi humorom i ironijom, kako bi svoje radove učinio publici pristupačnijima, ne umanjujući složenost problema. 

Obrazovanje u kazališnoj i filmskoj scenografiji pomaže mu oblikovati način pristupa prostoru, kombinacijom konceptualnog razmišljanja s prostornim i performativnim strategijama, konstruira participativne situacije.

 

Više o članovima žirija

 

Vladimir Novak, dobitnik Nagrade Radoslav Putar 2026. Diplomirao je na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Zagrebu 2017. godine gdje od 2022. radi kao vanjski suradnik u zvanju docenta, a od 2024. zaposlen je na radnom mjestu asistenta. Kontinuirano i aktivno sudjeluje na umjetničkoj sceni predstavljajući svoje radove na više skupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je Finalist Nagrade Radoslav Putar 2022. Radi na razmeđi plastičnog oblikovanja, arhitekture, dizajna, svjetla i zvuka na relaciji prostor-medij-iskustvo promatrača.

 

Petra Dolanjski Harni (1987.) je magistra povijesti umjetnosti i edukacije hrvatskog jezika i književnosti (2012.), te magistra muzeologije i upravljanja baštinom i magistra bibliotekarstva, (2014.), Filozofski fakultetu u Zagrebu. Trenutačno je doktorandica na Poslijediplomskom studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Voditeljica je Galerije Prozori i viša knjižničarka na Odjelu za odrasle Knjižnice S. S. Kranjčevića, Knjižnice grada Zagreba. Kao voditeljica Galerije Prozori koncipira, kurira i provodi cjelogodišnji izložbeni program i prateće edukativne i diskurzivne programe te uređuje godišnje kataloge i ostale publikacije Galerije Prozori.

Kao likovna kritičarka redovito objavljuje tekstove na Hrvatskom radiju, Treći program Triptih. Članica je HS AICA. Autorica je sudionica više knjižničarsko-kustoskih istraživanja.

 

Sabina Oroshi kustosica je i povjesničarka umjetnosti čiji se rad razvija u dijalogu između međunarodnog i hrvatskog umjetničkog konteksta. Bavi se suvremenim umjetničkim praksama u području ekologije, post-socijalističkih kulturnih transformacija i institucionalne kritike.

Njezin rad oblikuje se kroz izložbe i dugoročne istraživačke projekte koji povezuju umjetničku praksu s ekološkim i društvenim pitanjima. Posebno je zanima razvoj kustoskih formata koji nastaju kroz suradnju, kolektivne procese i kontinuirani rad s umjetnicima tijekom vremena. U svom radu redovito surađuje s umjetnicima mlađe generacije kroz izložbe, rezidencijalne programe i međunarodne projekte.

Suosnivačica je kustoskog kolektiva Collective Rewilding i trenutno djeluje kao kustosica u Muzeju Lapidarium i Galeriji Rigo u Novigradu.

 

Darko Šimičić je kustos, kolekcionar i kulturni radnik.

Suosnivač je Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu, gdje je zaposlen kao voditelj projektnih aktivnosti i istraživač. Bio je tajnik udruge od osnivanja 2012. godine, a od 2021. godine obavlja funkciju predsjednika Instituta.

Bio je programski menadžer u Soros centru za suvremenu umjetnost (kasnije: Institut za suvremenu umjetnost) u Zagrebu (1994. – 2006.). Radio je u dokumentacijskom odjelu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (2006. – 2009.). Član je Hrvatske sekcije međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA).

Bio je član projektnog tima retrospektivne izložbe Tomislava Gotovca (Rijeka, Usti nad Labem, Ljubljana, 2017 – 2018.) i jedan od urednika knjiga Tomislav Gotovac: Anticipator kriza, izd. Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka 2017.,  i Slobodan Šijan: Tomislav Gotovac – Life as a Film Experiment, Zagreb 2018. Bio je suradnik na izložbi Tomislav Gotovac a.k.a. Antonio G. Lauer: Uzlazno silazna genealogija održanoj u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2024. godine.

Autor je brojnih tekstova publiciranih u katalozima, knjigama i digitalnim medijima. Bio je kustos niza izložbi i održao stručna predavanja u zemlji i inozemstvu. Samostalni je istraživač; teme njegovog interesa su povijesne avangarde (zenitizam, dada, fotomontaža), neoavangarde šezdesetih i sedamdesetih godina 20.st. (Gorgona, Mangelos, Grupa šestorice autora, Tomislav Gotovac) te mediji fotografije i knjige umjetnika.

 

 

Maria Vassileva (rođena 1961. u Sofiji; živi i radi u Sofiji) je kustosica, povjesničarka umjetnosti i kritičarka. Diplomirala je povijest umjetnosti na Nacionalnoj umjetničkoj akademiji 1984. i doktorirala povijest umjetnosti 2007.

Vasileva je obavila niz međunarodnih specijalizacija, uključujući one u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku (1998.), Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rochesteru, SAD (1999.), Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (2002.) i Međunarodnom studiju i kustoskom programu u New Yorku (2002.).

Suosnivačica je Instituta za suvremenu umjetnost – Sofija i kustosica grupe „8. ožujka“. Od 1998. do 2015. bila je glavna kustosica u Umjetničkoj galeriji grada Sofije, gdje je 2006. osnovala zbirku „Suvremena umjetnost i fotografija“. Između 2016. i 2017. bila je glavna kustosica u Nacionalnoj galeriji u Sofiji.

Od 2010. godine vodi Zakladu Edmond Demirdjian, posvećenu podršci mladim umjetnicima. Pokrenula je i razvila ključne programe i nagrade za mlade umjetnike, uključujući nagradu BAZA za suvremenu umjetnost.

Osnivačica je i direktorica galerije Structura (2018. – 2025.).

Vassileva je kurirala brojne samostalne i skupne izložbe bugarskih i međunarodnih umjetnika. Autorica je nekoliko knjiga o modernoj i suvremenoj umjetnosti, kao i mnogih eseja i članaka objavljenih u katalozima, časopisima i novinama.