MENU

Neviđeni Marko Čaklović!    – izložba fotografija – PRODUŽENO DO 18. 3. 2022.

 

Neviđeni Marko Čaklović!   

– izložba fotografija

 

 

 

Otvorenje izložbe: 17. 2. 2022. u 20:00 sati

Izložba ostaje otvorena do 12. 3. 2022.

TRAJANJE IZLOŽBE JE PRODUŽENO DO PETKA, 18. 3. 2022.

 

Kustosice: Janka Vukmir i Iva Prosoli

 

Radno vrijeme galerije: utorak – subota  13:00 – 19:00 sati

 

Tijekom trajanja izložbe bit će objavljena popratna publikacija u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti i Društvom hrvatskih filmskih redatelja, a datum promocije objavit ćemo naknadno.

 

 

Marko Čaklović (1977. – 2006.) pripada generaciji koja je odrastala u Zagrebu u privremenoj sigurnosti 1980-ih godina, a formirala se u ratnim i poslijeratnim 1990-ima, aktivno sudjelujući, gledano s odmakom današnje perspektive, u razvoju građanskih vrijednosti jednog, kako se to običava reći, tranzicijskog društva.

 

Fotografski opus Marka Čaklovića autora kojega ovom izložbom želimo uvrstiti u registar hrvatskih fotografa, sadrži gotovo 15 000  negativa.

Najveći dio fonda su analogni, crno/bijeli negativi, uz tek pokoji film u boji, te neznatni broj Polaroida, i video snimaka. Broj sačuvanih analognih negativa impozantan je, naročito ako pojmimo da je cijeli Markov opus nastao unutar jedva desetak godina.

 

Materijal je svoju prvu obradu dočekao nešto više od desetak godina nakon autorove smrti, zahvaljujući inicijativi redatelja Ivana Ramljaka, u pripremi i realizaciji njegovog danas već znamenitog dokumentarnog filma O jednoj mladosti (2020.).

 

Velik dio opusa Marka Čaklovića zauzimaju njegove privatne fotografije, svakodnevni dnevnički zapisi, putne fotografije s prijateljima, ljubavne priče, tulumi, druženja na Radio studentu, Močvari i drugim klubovima, a njegovim osobnim sudjelovanjem u događanjima koja snima, pratimo formiranje alternativne umjetničke scene Zagreba, čiji neki od protagonista danas čine okosnicu današnjeg kulturnog djelovanja.

 

 

Marko Čaklović (07. 10. 1977. – 29. 06. 2006.) započeo se baviti fotografijom 1997. godine. Već iduće, 1998., upisuje studij na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje posebno rado studira kod prof. Silvestra Kolbasa. Iako je studij završio, nikada nije diplomirao.

Pored fotografije bavio se videom, snimanjem filmova, izrađivanjem kratkih video-klipova, dekadriranjem slike sa filma ill TVa, VJ-ingom, video-instalacijama i live-montažom, kao popratnim sadržajima zvuku, prostoru ili stanju svijesti.

 

 

 

Podrška:

 

Akademija dramske umjetnosti, Zagreb

 

Hrvatska društvo filmskih redatelja

 

 

Ministarstvo kulture i medija

 

 

 

 

Grad Zagreb